Reci pa ispeci: Premijera učeničkih videoaktivističkih radova u Art-kinu

Mladi iz Učeničkog doma „Podmurvice“ posljednje su mjesece posvetili temi ljudskih prava i građanske participacije, kroz formu videoaktivizma, a njihovi video radovi nastali u tom periodu bit će predstavljeni u srijedu, 31. svibnja, od 20 sati u Art-kinu.
Riječ je o rezultatima edukacijskog projekta “Reci, pa ispeci 2” koji od 2015. provode udruge Filmaktiv i Pariter, u suradnji s Učeničkim domom “Podmurvice” Rijeka. Projekt je osmišljen kao odgovor na manjkavost obrazovnog sustava da uvijek i adekvatno odgovori na sve učestaliji govor mržnje u javnom prostoru, nasilje u obiteljskim i partnerskim odnosima, nasilje među mladima kao i na sve prisutnije inicijative usmjerene na isključivanje i neuvažavanje potreba i prava pojedinih manjina.
Imajući na umu važnost preuzimanja i prakticiranja uloge aktivnih građana već od srednjoškolske dobi, provoditelji edukacije aktualne su teme s učenicima obradili u formi videoaktivizma te s mladima podijelili znanja potrebna za izradu kratkog dokumentarnog filma. Kreativni izričaj u formi videa postaje tako način artikulacije potreba šire društvene zajednice a propulzivnost audiovizualnog sadržaja, medija bliskog srednjoškolskoj populaciji, također omogućuje kreativnu interpretaciju pojma građanina/građanke, ljudskih prava, odgovornosti, demokratskih vrijednosti i građanske svijesti.
Kako bi se upoznali sa specifičnim potrebama te brojnim fizičkim i društvenim barijerama pred slijepim i slabovidnim te osobama s invaliditetom, mladi su surađivali i s Emilom Mandarićem (Udruga slijepih Primorsko-goranske županije) te s Elizabetom Vega (RiOrgone – Inicijativa za zdravo življenje).
Na koji su način učenici Učeničkog doma „Podmurvice“ interpretirali svoju ulogu aktivnih građana/ki, bit će prezentirano posljednjeg dana svibnja u Art-kinu gdje će se moći pogledati i dokumentacijska izložba njihove aktivističke akcije.
Projekt “Reci, pa ispeci” realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Prezentacija učeničkih video radova i izložba fotografija u sklopu projekta „Reci, pa ispeci“, 9. lipnja 2016., 20 sati, Art-kino

cover_recipaispeci
U četvrtak, 9. lipnja 2016. u 20 sati u Art kinu Croatia održat će se prezentacija kratkih filmova te izložba fotografija aktivističke akcije učenika i učenica Učeničkog doma „Podmurvice” Rijeka, nastalih u sklopu projekta „Reci, pa ispeci”, kojeg Filmaktiv provodi u suradnji s udrugom PaRiter iz Rijeke.
 
Projektom „Reci, pa ispeci“, u suradnji s udrugom PaRiter provodili smo u školskoj godini 2015./2016. edukacije za učenice i učenike Doma o ljudskim pravima, građanskoj participaciji i videoaktivizmu.
 
Prezentirani radovi rezultat su projekta čija je temeljna odrednica problematiziranje tema civilnoga društva i aktivni odgovor na njih kroz medij dokumentarnog, angažiranog i eksperimentalnog videa te čiji su autori i autorice sami učenici i učenice Učeničkog doma „Podmurvice“ Rijeka.
 
27 sudionika projekta, učenici i učenice Učeničkog doma „Podmurvice“, koji su sudjelovali dobrovoljno i za vrijeme svog slobodnog vremena, kroz neformalne radionice, filmske večeri i aktivističke akcije upoznali su se s temama poput ljudskih prava, međuvršnjačkog nasilja, diskriminacije na temelju roda, spola, etniciteta, vjerskog i seksualnog opredjeljenja, dok su kroz formu videa praktično primijenili usvojena znanja te izrazili potrebe svoje šire društvene zajednice čime projekt značajno doprinosi povećanju aktivnog sudjelovanja mladih u rješavanju problema u zajednici.
 
Ukupno je sudjelovalo 27 učenika i učenica koji će se prezentirati s tri video rada u četvrtak u Art kinu.
 


 
Ulaz na prezentaciju radova učenika i učenica je slobodan.
 
Projekt „Reci, pa ispeci” realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva socijalne politike i mladih te Zaklade Kultura nova kao i uz podršku zaposlenika i zaposlenica Učeničkog doma „Podmurvice“.

Filmaktiv na Školi ljudskih prava za mlade

U sklopu Škole ljudskih prava za mlade, koju organizira Centar za mirovne studije, član Filmaktiva Marin Lukanović vodio je dvodnevnu radionicu za osmero polaznika Škole. Tijekom radionice polaznice i polaznici naučili su osnovna pravila snimanja, konstrukcije priče, i montaže. Kao produkt radionice nastao je filmić od gotovo pet minuta u kojem su polaznici tematizirali glasne noćne provode po hotelskih hodnicima za koje su nepravedno optuženi.

Posljednji dan Festivala filmova o ljudskim pravima

Posljednji, peti dan Festivala donosi nam dva egzemplarna filma o tranzicijskim političarima Srednje Europe.

citizens-k.jpg

U 19 sati na programu je dokumentarac Eyala Sivana “Građani K.” o bizarnom slučaju od prije tri godine kada su Poljskom vladali blizanci Lech i Jaroslaw Kaczynski kao predsjednik i premijer (Lech je i dalje predsjednik Poljske).

Jaroslaw Kaczynski, predsjednik Poljske rukuje se sa svojim bratom blizancem Lechom Kaczynskim, netom imenovanim premijerom Poljske. Scena kojom film „Građani K.“ započinje urnebesno je smiješna ali istovremeno i zastrašujuća – kao da su oživjeli likovi sa stranica Huxhleyeva „Vrlog novog svijeta“.Da komična strana bude dodatno naglašena braća su kao dvanaestogodišnjaci glumili u popularnom dječjem filmu o krađi Mjeseca čiji kadrovi presijecaju čitav Sivanov film. Da zastrašujuća strana bude naglašena tu su razgovori s nekadašnjim političkim suborcem Lechom Walesom koji ih prokazuje kao proračunate i opasne neo-liberalne nacionaliste, ali i politički „igrokazi“ – poput primanja djece nacionalnih manjina – koje upriličuje predsjednikova supruga i glumatanje premijera koji to „nikada nije želio biti“.Vješto ispreplićući humor i satiru, dokumentarne i aktualne snimke, kao i sjećanja aktera političkog uspona braće Kaczynski – od njihove srednjoškolske profesorice povijesti do članova stranke „Zakon i red“ – Sivan pripovijeda o njihovom laviranju i manevriranju u vrijeme postsocijalističke tranzicije u zemlji burne i vrlo često tragične povijesti. A upravo na toj i takvoj povijesti, braća Kaczynski su utemeljili svoj populizam (najbolje, možda, oličen u propagandnim spotovima njihove stranke) koji ih je doveo do bizarne pozicije s početka filma.

Međutim koliko god politička karijera braće Kaczynski možda podsjeća na onu Charlesa F. Kanea – čime se autor poigrava i u naslovu – postoji i jedna ključna razlika. Oni niti u jednom trenutku nisu tragični junaci. Bilo bi pretjerano nazivati ih krivcima, ali promatrani u cjelini Sivanova opusa, svakako spadaju na stranu negativnih, stranu onih koji politiku doživljavaju kao sredstvo postizanja i uvećanja vlastite moći, u čemu leži realna opasnost pretvaranja društva u onakvo kakvo je oslikao u „Specijalcu“ ili „Za ljubav prema narodu“.

021a1.jpg

 
 

Festival zatvaramo filmom “Građanin Havel”, dokumentarnim filmom Pavela Kouteckog koji je Vaclava Havela, pisca i disidenta, pratio tijekom deset godina njegovog mandata kao predsjednika Češke republike. Izniman uvid u stvaranje politike, odnose između “malih” i “velikih” država i etičke stavove bivšeg disidenta možete pogledati u 20:30.

Vjerojatno najpoznatiji i najomiljeniji među postsocijalističkim liderima, Vaclav Havel, tijekom svojeg predsjednikovanja Republikom Češkom često se trudio ostaviti dojam „prvoga među jednakima“ – Predsjednik kao (običan) građanin.

Predsjednik u bolnici. Predsjednik bira sako koji paše uz hlače, pri tome se svađajući oko toga sa svojim osobljem. Predsjednik u malom krugu prijatelja, u pivnici (a gdje drugdje?) proslavlja vjenčanje s drugom ljubavi svoga života. Predsjednik je pojeo večeru spremljenu za njegovu kuju. Predjednik brine o izgledu stolica u svečanom uredu. Predsjednik se svađa sa savjetnikom oko izgleda na televiziji. Predsjednik razgleda i dječački naivno komentira upotrebu saksofona. Predsjednik pije beherovku. Predsjednik se susreće s kolegama: Clintonom, Chiracom, Jeljcinom…

Ali, Predsjednik se ljuti na medije koji ga prozivaju kao krivca za sumnjive privatizacijske poslove. Predsjednik se ljuti na mjere sigurnosti tijekom summita NATO-a. Predsjednik gunđa na provođenje slova zakona kada to nije u njihovom duhu, ili barem kada on misli da to nije u njihovom duhu. Predsjednik odlučuje kome će ponuditi mandat za sastav vlade nakon izbora. Predsjednik ima svoje favorite ili su mu barem neki draži od nekih drugih. Predsjednik kritizira one čija mu se politika ne sviđa ili ju smatra pogrešnom. Predsjednik igra zakulisne političke igre. Predsjednik je razočaran svojim gubitkom vlasti.

Predsjednik kao običan građanin?